Homologija (biologija)

Homologija (grč. ὅμοιος – homos = sličan, nalik, isti + λογος - logos = znanje, učenje, nauka), u biološkom kontekstu, je postojanje zajedničkih predačkih struktura i/ili gena kod razlčitih vrsta .^[1] Najopćenitije homologne strukture u evolucijskoj biologiji krila šišmiša ruke primata.^[1] Teorija evolucije objašnjava postojanje homolognih struktura prilagođavanju za različite potrebe što je rezultat predačkih modifikacija iz zajedničkog pretka.^[2]

U kontekstu seksualne diferencijacije – to je proces razvoja razlika između mužjaka i ženki iz nediferencirane oplođene jajne ćelije – muški i ženski organi su homologni ako se razvijaju iz istog embrionalnog tkiva.^[3] Tipski primjeri su ženski jajnici i testisi mužjaka kod sisarskih vrsta.

Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog pretka, a sve danas prisutne razlike desile su se tokom evolucijske divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo paleontolog Ričard Oven, 1840.

Homologije se uočavaju na različitim razinama biološke organizacije, od molekularne (homologne sekvence nukleotida u genima i DNK sekvencama), preko citogenetičkog (homologni hromosomi) do morfoanatomskog (homologni dijelovi organa, organi ili sistemi organa).^[4]

1. ^ ^{a b} "Homology". Encyclopædia Britannica Online.
2. ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977). Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.
3. ^ Hyde, Janet Shibley; DeLamater, John D. (juni 2010), "Chapter 5" (PDF), Understanding Human Sexuality (11th izd.), New York: McGraw-Hill, str. 103, ISBN 978-0073382821 Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć)
4. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.